×

Vasa Čubrilović

 

Jedinstven istorijski dokument u kojem jedan od učesnika Sarajevskog atentata iz 1914. godine prvi put iznosi sećanja na jedan od najvažnijih i najdramatičnijih dana u srpskoj i jugoslovenskoj istoriji.

„Sećanja“ Vase Čubrilovića, najmlađeg atentatora, koji je preživeo samo zahvaljujući okolnosti što je bio maloletan, dok mu je rođeni brat Veljko obešen, u ovim memoarima iznosi nešto o čemu za života nikad nije progovorio: kako je izgledalo stanje u BiH pred atentat, kako su se zaverenici spremali za ovaj čin, kako je iz sata u sat izgledalo njihovo kretanje na dan ubistva prestonaslednika Franca Ferdinanda, kako je izgledalo suđenje, a kako robija…

Ovaj ugledni profesor, akademik, poslanik i ministar, u kasnijem životu nije želeo da o ovom govori u brojnim intervjuima, ali je sećanja zapisao još davne 1970-te godine. Ona se nalaze u rukopisnoj zaostavštini profesora Čubrilovića koju je zaveštao Arhivu SANU, pre smrti 1990.

Konačno, rukopis je pred čitaocima, a ovaj burni događaj do detalja osvetljen iz prve ruke.

 

PROČITAJTE ODLOMAK

 

Cena: 2.149,00 rsd Obim: 504 strane

    O AUTORU

    Vasa Čubrilović je ugledni srpski istoričar i profesor Beogradskog univerziteta. Rođen je u Bosanskoj Gradiški 1897, a umro je u Beogradu 1990. godine. Kao đak pripadao je revolucionarnoj jugoslovenskoj omladini. Zbog učešća u atentatu na austrougarskog prestolonaslednika nadvojvodu Franju Ferdinanda 1914. osuđen je na 16 godina najstrožeg zatvora. Gimnaziju je najpre pohađao u Tuzli a potom u Sarajevu, gde je i maturirao posle svršetka Prvog svetskog rata 1919.  Studije istorije završio je na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1922, na kojem je i doktorirao  1929. godine s temom Bosanski ustanak 1875‒1878. Bio je redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti i Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, redovni član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i počasni član Akademije nauka Sovjetskog Saveza. Pored naučnog i pedagoškog rada aktivno se bavio politikom i to kao nepokolebivi zastupnik jugoslovenske ideje. Između dva rata pripadao je progresivnom krilu Zemljoradničke stranke.  Bio je član Saveta zemaljske odbrane pri Vrhovnoj komandi vojske Kraljevine Jugoslavije. Pod nemačkom okupacijom najpre je bio u zatvoru Gestapoa a zatim, jedno vreme, u Banjičkom logoru. U prvoj privremenoj vladi DFJ bio je tokom 1945. i 1946. godine ministar poljoprivrede, a zatim, od 1946. do 1950, ministar šumarstva.

    Veći i poznatiji radovi su mu: Bosanski ustanak 1975‒1878; Srbija od 1858. do 1903.godine (zajedno sa V. Ćorovićem); Politička prošlost Hrvata; Prvi srpski ustanak i bosanski Srbi; Istorija političke misli u Srbiji XIX veka i Terminologija plemeskog društva u Crnoj Gori.

    Naučni rezultati akademika Čubrilovića mogu se svesti na tri velike teme i to na:

    1. Istoriju jugoslovenskih naroda u Osmanskom carstvu.

    2. Istoriju srpske revolucije 1804‒1830. godine.

    3. Istoriju jugoslovenskih zemalja u XIX veku i stvaranje zajedničke države.

    Pri Srpskoj akademii nauka i umetnosti 1970. osnovao je Balkanološki institiut, čiji je bio i prvi direktor.

    Za postignute naučne rezultate nagrađen je Oktobarskom nagradom grada Beograda i Sedmojulskom nagradom. Odlikovan je 1987. godine Ordenom jugoslovenske zvezde sa lentom.

    Naručite knjigu:

    TOP