×

Prva antologija ubijanja Srba u BiH 1992-1995.

Prva hronika stradanja Srba u BiH od 1992-1995. godine, koju je sačinio Milivoje Ivanišević, upravo je izašla iz štampe. Baveći se ovom crnom statistikom još od početka ratnih sukoba u bivšoj Jugoslaviji, o čemu je objavio na desetinu knjiga, Ivanišević je u ovom delu, na njemu svojstven, sistematičan način, obradio podatke o stradanju našeg naroda u 67 bosansko-hercegovačkih opština.

Opština po opštinu, selo po selo, ime po ime, Ivanišević je izneo pojedinosti o ubijanju 4.421 lica, od kojih 810 žena i 3.600 lica. Nažalost, to je samo deo podataka. Ivanišević ovom temom nastalja da se bavi. Uostalom, još 1.700 Srba se vode kao nestali, prema dosad poznatim podacima.

Jer, pisac ove knjige navodi podatak da je za zločine nad Srbima osumnjičeno 7.699 muslimana i Hrvata, a da je procesuirano samo 57 lica, odnosno 0,7 odsto.

Još jedna osobenost ove knjige je što je Ivanišević, za svaku opštinu, uneo i brojke i procente stradanja srpskog naroda u Drugom svetskom ratu, dokazujući kako je nacija sistemski uništavana u 20. veku.

U predgovoru za ovu knjigu, akademik Vasilije Krestić kaže da je vredan naučni iskorak u izučavanju žrtava građanskog rata prilikom raspada Jugoslavije.

– Ona je putokaz kojim treba ići u izučavanju jedne bolne teme koja zahteva trezveno istraživanje i objektivno opisivanje tragičnih dešavanja na koje se često reaguje više emotivno nego racionalno – piše Krestić.

Ova knjiga, u koju je Ivanišević uložio dvadesetogodišnji trud, a iz koje se mnoge stvari mogu pročitati po prvi put i koje su nepoznate i onima koji su se ovom temom značajnije bavili.

 
PROČITAJTE ODLOMAK

 

Cena: 600,00 rsd
Obim: 300 strana

O AUTORU

Milivoje Ivanišević je najveći deo radnog veka radio u Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka Republike Srbije, kao rukovodilac sektora planiranja i finansiranja kulturnog razvoja. Autor je više desetina analiza, studija i programa iz oblasti kulturnog razvoja, kulturne politike i kulturnih standarda.

Poslednju studiju iz te oblasti, posvećenu društveno-ekonomskom položaju kulture u Jugoslaviji, pod nazivom „Nevolje kulture“, objavio je pred raspad države, 1991. god. Do uvođenja sankcija protiv Jugoslavije bio je glavni urednik časopisa „Glasnik Uneska“ za srpsko jezičko područje, na ćiriličnom izdanju.

Učestvovao je na više međunarodnih skupova, pretežno u organizaciji Uneska, posvećenih problematici finansiranja i materijalnog položaja kulture, kadrovima u kulturi, prostornom i regionalnom planiranju, kulturnim standardima i potrebama raznih društvenih slojeva, i sl.
Od početka ratnih sukoba u Jugoslaviji intenzivno se bavi izučavanjem srpskih stradanja, o čemu je objavio desetinu knjiga.

Naručite knjigu:

TOP