×

Dejan Ristić

 

Sigurno ste se često pitali kako je Homeru pošlo za rukom da potpuno sam stvori i zabeleži dva obimna i složena epa Ilijada i Odiseja?
Koliko puta ste se divili arhetipskom junaštvu Leonide i njegovih ratnika koji su, iako ih je bilo svega tri stotine, pružili hrabar otpor stostruko brojnijoj persijskoj vojsci u bici kod Termopila?
A šta tek da kažemo u vezi s prelaskom Rubikona i znamenitom Cezarovom sentencom: „Kocka je bačena“?
Odakle potiče zbunjenost i nesigurnost kod određivanja tačnog datuma rođenja Isusa Hrista?
Setite se zgroženosti kad ste saznali da su žene u srednjem veku morale da nose pojas nevinosti!
Prizovite u sećanje trenutke kada ste, iznenađeni i ogorčeni zbog nečijeg neprimerenog postupka, opomenuti da je još Makijaveli zaključio da cilj opravdava sredstvo.
Koliko puta ste čuli da je francuska kraljica Marija Antoaneta, saznavši da njeni podanici gladuju, šeretski uzvratila da treba da jedu kolače ako nemaju hleb?
Tvrdnja po kojoj je Adolf Hitler preživeo Drugi svetski rat i nije počinio samoubistvo i dan-danas unosi zebnju.
Mnogima i dalje nije jasna sudbina Torinske plaštanice, pitaju se da li je postojala žena na mestu pape, ko je stvarno spalio Rim, kog je porekla čuveni Marko Polo, da li je Kolumbo prvi video kopno Amerike, kog je porekla bio car Justinijan, ko je bio poslednji Nemanjić, da li je Šekspir prvi udahnuo književni život Romeu i Juliji, šta je uništilo stare civilizacije Maja, Inka i Asteka, ima li preživelih potomaka carske porodice Romanov, da li su Če Gevari odsečene ruke i glava, kako je skončao Napoleon…
Ali, jeste li se ikada upitali u kojoj su meri ove tvrdnje tačne i zasnovane na činjenicama?
Da li biste se iznenadili kad bi vam istorijskim argumentima dokazali da su u pitanju neke od najprisutnijih i najdugovečnijih zabluda svetske istorije?

 

PROČITAJTE ODLOMAK

 

Cena: 900,00 rsd Obim: 208 strana

    O AUTORU

    Dejan Ristić (Beograd, 1972) je istoričar, prevodilac i scenarista. Jedan od vodećih stručnjaka u oblasti integralne zaštite i upravljanja kulturnim nasleđem.
    Bavi se diplomatskom istorijom (srpsko-britanski i srpsko-francuski odnosi krajem 19. i početkom 20. veka; jugoslovensko-alžirski odnosi od 1954. godine), Holokaustom, odnosom države i tradicionalnih verskih zajednica u 20. veku, kulturnom istorijom i kulturom sećanja.
    Autor više desetina naučnih radova i knjiga.
    Preveo dela prof. dr Jana Keršoa, prof. dr Suzan Vajs Bauer, prof. dr Filipa K. Hitija.
    Učesnik međunarodnih stručnih i naučnih skupova održanih u Beogradu, Londonu, Trondhajmu, Jerusalimu, Beču, Hagu, Amsterdamu, Tel Avivu, Istambulu, Bratislavi, Pragu, Moskvi, Oslu, Helsinkiju, Briselu, Luvenu, Andrićgradu, Luksemburgu, Haifi, Lihtenštajnu, Bukureštu, Ljubljani i dr.
    Obavljao dužnosti upravnika Narodne biblioteke Srbije, državnog sekretara za kulturu, kao i brojne druge.
    Tokom rada u NBS posebnu pažnju posvetio je zaštiti i obogaćivanju nacionalnog fonda, stručnom radu, izdavačkoj delatnosti, kao i unapređenju međunarodne bibliotečke saradnje. Uspostavio model nacionalne biblioteke kao multifunkcionalne ustanove kulture.
    Uspostavio Nacionalni dan knjige.
    Utemeljio Nacionalnu nagradu u oblasti bibliotekarstva Janko Šafarik.
    Osnovao Fondaciju Narodne biblioteke Srbije.
    Dobitnik ,,Pečata Matice srpskeˮ, Spomen-medalje Ministarstva odbrane, ,,Zlatne značke KPZ Srbijeˮ, Povelje zahvalnosti Filološkog fakulteta u Beogradu, plakete Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, priznanja Narodnog muzeja Srbije, Muzeja nauke i tehnike, ,,Filmskih novosti'', Narodne biblioteke ,,Radoje Domanović'' u Leskovcu, NC ,,Odbranaˮ Ministarstva odbrane za najboljeg saradnika i dr.
    Izdavačka kuća „Vukotić media“ objavila mu je dve knjige „Mitovi srpske istorije“ i „Zablude srpske istorije“.

    Naručite knjigu:

    TOP