×

Dobrica Ćosić

Bolna i istinita priča o najdužoj bici u srpskoj istoriji, iz pera najvećeg srpskog živog pisca.

Knjiga je hronologija događanja na Kosovu i Metohiji od kraja 60-tih godina, sazdana od dnevničkih zapisa Dobrice Ćosića, obogaćena komentarom poslednjih političkih preloma, pa i Briselskog sporazuma.

Ćosić se duže, bolje i odanije bavio temom Kosova i Metohije od ijednog srpskog političara, istoričara ili pisca. Gotovo pola veka. Odmetnuo se od svih vlasti i svih politika i ostao veran samo – Kosovu.

Ova knjiga najbolje pokazuje da Ćosić, ne da nije srpski nacionalista, nego je veliki srpski patriota.

 

Kosovsko pitanje Briselskim sporazumom nije konačno rešeno. „Sporazumi” i „nesporazumi” Albanaca i Srba trajaće dok žive generacije Albanaca koje su se borile i bore za Veliku Albaniju; dok žive srpske generacije koje su doživele rat Amerike i NATO pakta 1999. godine; dok postoje proterani Srbi i njihova deca, koji su izgubili dom, imovinu, zavičaj; dok postoje stvaraoci srpske kulture i istoričari koji znaju i pamte šta je srpski narod izgubio u dvadesetom veku dejstvima imperijalističkih sila i zabludnom, nerealističkom, pogrešnom nacionalnom i državnom politikom; dok postoji Srpska pravoslavna crkva koja će da se bori za očuvanje pravoslavne i duhovne baštine srpskog naroda; dok u Srbima živi kosovski mit slobode i svest o nacionalnom integritetu i identitetu. Kosovsko pitanje će obuzimati ljude i narode dok postoji Balkan kao poprište svetskih imperijalizama i sukob agresivnog islama i zamorenog, potrošenog evropskog hrišćanstva.

 

Cena: 550 Din.
Obim: 350 strana

Promocija knjige

O autoru

Dobrica Ćosić je srpski pisac, romansijer i esejista, politički i nacionalni teoretičar i redovni član SANU. Rođen je 29. decembra 1921. godine u selu Velika Drenova, kod Trstenika. Školovao se u srednjoj Poljoprivrednoj školi u Bukovu, kod Negotina, ali je prekinuo školovanje za vreme Drugog svetskog rata i kasnije završio Višu političku školu "Đuro Đaković". U toku Narodnooslobodilačke borbe bio je politički komesar u Resavskom partizanskom odredu. Posle oslobođenja je bio član AGITROP Centralnog komiteta KP Srbije, a republički i savezni poslanik bio je 12 godina.
Godine 1968. otvara pitanje Kosova. Postao je jedan od najpoznatijih opozicionara Josipu Brozu Titu posle razmimoilaženja sa njim. Godine 1970. postaje član SANU, a u svojoj pristupnoj besedi je rekao: "srpski narod je dobijao u ratu, a gubio u miru". Tokom 1989. i 1990. godine osnivao je srpske nacionalne stranke u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Prvi predsednik SRJ odlukom Savezne skupštine postaje u junu 1992. godine. Smenjen je godinu dana kasnije (31. maj 1993.) tajnim glasanjem oba veća Saveznog parlamenta, posle sukoba sa Slobodanom Miloševićem.

Više od 50 godina bio je u braku sa suprugom Božicom, do njene smrti 2006. godine. 1954. dobio je ćerku Anu, a ima i dvoje unuka: Milenu (1981) i Nikolu (1982).
DELA
• Daleko je sunce (1951)
• Koreni (1954)
• Deobe 1—3 (1961)
• Bajka (1965)
• Vreme smrti 1—4 (1972—1979)
• Vreme zla: Grešnik (1985)
• Vreme zla: Otpadnik (1986)
• Vreme zla: Vernik (1990)
• Vreme vlasti 1 (1996)
• Piščevi zapisi 1951—1968. (2001)
• Piščevi zapisi 1969—1980. (2001)
• Piščevi zapisi 1981—1991. (2002)
• Piščevi zapisi 1992—1993. (2002)
• Srpsko pitanje 1—2 (2002-2003)
• Pisci moga veka (2002)
• Kosovo (2004)
• Prijatelji (2005)
• Vreme vlasti 2 (2007)
• Piščevi zapisi 1993—1999. (2008)
• Piščevi zapisi 1999—2000: Vreme zmija (2008)
• Srpsko pitanje u XX veku (2009)
• U tuđem veku (2011)
• Bosanski rat (2012)

Naručite knjigu:

TOP